Nemacka je danas sila broj jedan u EU i nista ne moze da se uradi u EU a da se o tome ne pita Nemacka.
Nemacka je danas treca ekonomska sila izvoznica u svetu.
Sto se tice kapitalistickog osecanja drustvene odgovornosti prema drzavi nemacki kapitalisti su ovih dana ponudili Nemackoj drzavi na raspolaganje gotovo 4 milijarde evra sa negativnom kamatom.
Nemacki kapitalisti su sami ponudili da drzavi placaju veci porez sada u krizi. Do sada u svetu ovakav dobrovoljan potez kapitalista nije zabelezen. I taj potez nemackih kapitalista je za svako postovanje.
Da li je moguce da ce takva drzava da bankrotira. Da, moguce je jer:
1. Imaju odlicnu privredu, ali jako losu valutu.
2. Tacan iznos spoljnog duga Nemacke je dosta misteriozan i krece se zavisno od izvora do izvora od 4,8 hiljada milijardi do 7 hiljada milijardi.
3. Sve clanice EU ukupno danas duguju preko 40 hiljada milijardi.
4. Nemacka se nalazi u EU sa skupom drzava gde je svaka clanica ponaosob u EU veliki duznik.
5. Taj skup drzava-duznika im je ujedno i najvece trziste, 80% nemackog izvoza ide u te zemlje clanice EU.
6. Danas oni koji duguju pare Nemackoj nemaju te pare da vrate, ali Nemacka ce morati svoj dug da vrati ili da bankrotira.
7. Nemacka je svoje finansijske rezerve istrosila na izgradnju istocne Nemacke.
8. Ako bi Nemacka danas odustala od Evra automatski bi izgubila veliki deo EU trzista, jer bi valute ostalih drzava u EU vec u prvom mesecu opale za najmanje 10-30%. I to trziste bi znacajno preuzela jeftinija kineska proizvodnja, jer bi nemacki proizvodi znacajno poskupeli. Stoga mora da podrzava Evro iako u njemu ne vidi svoj spas.
9. Nemacku privredu i drzavu tek ocekuje prava kriza. Svetski investitori traze od Nemacke drzave da resi problem duznicke krize EU i da pristane da se izdaju jedinstvene evroobveznice, a da garant tih obveznica bude upravo Nemacka na sta Nemacka nikako ne pristaje. Taj nepristanak danas stalno povecava kamate na pozajmice ostalim clanicama EU na nove neophodne zajmove. Ako bi Nemacka pristala na izdavanje takvih evroobveznica one bi se izdavale sa daleko manjim kamatama gde bi garant bila Nemacka sto bi savrseno odgovaralo Kini jer bi onda Kina bila glavni nemacki poverilac a onda bi se kriza po Nemacku drzavu i privredu lose zavrsila. EU bi dobila kratkotrajan predah.
10. Evro kao valuta ne odgovara ni dolaru, jer dolar zeli da bude jedina valuta priznata u svetu i tako da SAD pojacaju koliko toliko svoj poljuljani uticaj u svetu danas. U slamanju Evra interese imaju i SAD i Kina. Naravno, svako iz svojih razloga.
11. Nemacka je u finansijskom pogledu danas jedno mesto iza Kine u izvozu roba. I to svega nekoliko desetina milijardi. Ako pogledamo to u kolicinskom pogledu onda je Kina, daleko, daleko ispred Nemacke. Recimo, jedna masina iste namene uradjena u Nemackoj je i preko 10 puta skuplja od masine proizvedene u Kini sto govori da Kina mora da proizvede i proda najmanje 11 masina da bi u izvozu pretekla Nemacku. Svet je ogranicen potrebama a te potrebe sve vise i vise popunjava Kina.
12. Nemaca ima 16 puta manje nego Kineza, a kineska privreda i nacija su u usponu i samo je pitanje vremena kada ce se izjednaciti visina BDP po glavi stanovnika. U Nemackoj u buducnosti ce da pada, a u Kini da raste BDP.
13. Po starosnoj strukturi Nemacka je 5 nacija u svetu. Postavlja se samo pitanje vremena kada ce zbog toga Pezioni fondovi biti zategnuti do pucanja. U Kini pezioni fondovi ne postoje.
14. Nemacka ima danas losiju metalopreradjivacku i automobilsku industriju nego pre 4 godine, ali kako se kriza produbljuje tako i proizvodnja mora da opada. Nema novog trzista. zemlje BRIK-a sve vise napreduju i razvijaju sebe, a povecavaju i svoj izvoz.
15. U narednim godinama ce kapital i pored velikog stepena drustvene odgovornosti nemackih kapitalista bezati iz Nemacke na jeftinija trzista gde ce se brze uvecavati. Razlika u platama radnika je ogromna u korist ostatka sveta. Odlazak kapitala iz Nemacke podrazumeva i nove nezaposlene u Nemackoj.
16. Kapitalizam kao oblik drustevnog uredjenja je sistem na zalasku, a jako je ukorenjen u nemackom drustvu.
U svetu postoje dve ekonomije: ocekivana ekonomija i realna ekonomija.
Sama rec ocekivana ekonomija govori kakva je to ekonomija. U ovoj ekonomiji je uvek 2+2 najmanje 5 a cesce puta i vise.
Realna ekonomija je ona ekonomija koja nas okruzuje i u kojoj svakodnevno zivimo. Realna ekonomija je ono sto imamo u svom novcaniku. U ovoj ekonomiji je uvek 2+2=4.
Na osnovu realne ekonomije i navedenih cinjenica slobodan sam da zakljucim da je bankrot Nemacke neminovan. Sada je samo pitanje da li ce do bankrota doci mirnim ili ratnim putem. Revolucijom u svojoj zemlji ili ratom vani pa opet ratom i revolucijom u svojoj zemlji. To je na Nemcima da odluce. Nadam se da nece ponoviti greske iz drugog svetskog rata.
Arnaut Mile
Autor predloga ekonomskog programa
www.ekonomski-program.rs